Znate li šta je CRP nalaz

CRP je skraćenica za C-reaktivni protein u krvi čije povišene vrijednosti najčešće ukazuju na upalu ili na neka druga stanja u tijelu.

CRP iz laboratorijskog nalaza krvi služi kao pomoć u praćenju bolesti i napretku koje vodi do ozdravljenja. Riječ je o proteinu akutne faze koji se nalazi u jetri.

CRP se najčešće ispituje od svih ostalih laboratorijskih nalaza, a ovaj protein plazme služi kao važan pokazatelj kod upale, traume ili nekroze tkiva. CRP je upalni marker koji se odlikuje velikom osjetljivošću te relativno malom specifičnosti. Uz CRP postoje još neki proteini koji upućuju na upalu u tijelu, a to su amiloid A, fibrinogen te interleukin 6. Ako se kod vađenje krvi ustanovi da je CRP prisutan u malim koncentracijama, u tijelu nema upale, odnosno radi se o zdravoj osobi.

CRP proizvodi jetra te adipociti, odnosno masne stanice. Spada u petraksinsku proteinsku porodicu. Gledajući sastav riječ je o glikoproteinu molekularne mase 110 kD, a što se tiče oblika prstenasti pentamer. Nalazi se u skupini proteina koji su poznati kao pokazatelji akutne faze upale.

Imate li u tijelu jaku akutnu upalu, ovaj protein će narasti i do 100 puta u samo jednom danu. Posljednjih nekoliko godina, CRP se stoga koristi u dijagnostici kao zamjena za test sedimentacije eritrocita koja se koristi u dijagnostici dugi niz godina.

Kada imunitet tijela ne odgovori na infekciju u tijelu se aktivira imunološki protein CRP. Njegova koncentracija raste već nakon šest do devet sati od kada je nastupila infekcija, a svoj maksimum može postići za do tri dana. Ako u tijelu postoji upala, CRP će se povisiti nakon prethodnog povećanja interleukina 6.

Liječnici zahtijevaju ovu pretragu kako bi u prvom redu potvrdili postojanje akutne upale te nekih organskih bolesti kao što su infarkt, tromboza, kronična upala, reuma, autoimune bolesti (lupus) ili neke maligne bolesti (najčešće limfom).

CRP je izričito važan kod dijagnosticiranja bakterijskih infekcija koje se liječe antibioticima te otklanjanja sumnje da se radi o virusnoj infekciji. Kod virusnih infekcija dolazi do povećane sedimentacije i broja leukocita dok CRP ostaje normalnih vrijednosti. No, kada je riječ o bakterijskoj infekciji CRP je jako povišen.

CRP je i odličan pokazatelj radi li se o upali mišića ili zglobova te je i glavna pomoć kod otkrivanja upalnih procesa probavnog sustava, odnosno radi li se o iritabilnom kolonu ili o nekoj drugoj bolesti crijeva kao što su Chronova bolest ili ulcerozni kolitis.

Osim što CRP može u velikoj mjeri pomoći kod dijagnosticiranja bolesti, on pomaže i kod praćenja bolesti, odnosno njegova koncentracija nam govori o učinkovitosti propisane terapije. Kod uzimanja dobre antibiotske terapije koncentracije CRP-a će pasti brže od sedimentacije eritrocita pa se stoga praćenjem CRP-a može izbjeći dugotrajno uzimanje manje djelotvornih antibiotika koji se mogu zamijeniti onim djelotvornijima. Ovo je osobito važno kod liječenja novorođenčadi i nedonoščadi.

Bitno je znati da nakon operacije koncentracija CRP-a raste u periodu od dva do šest sati, da bi pala do trećeg dana nakon operacije. Ako koncentracija CRP-a nakon operacije na padne, velika je vjerojatnost da se radi o nekoj infekciji koja je nastala kao komplikacija od operacije.

CRP u krvi
Posumnja li vaš liječnik o upali u tijelu, uputit će vas da izvadite krv kako bi provjerili koncentraciju, odnosno referentne vrijednosti CRP-a. Prije vađenja krvi za CRP nisu potrebne nikakve posebne pripreme. CRP se određuje iz uzorka krvi (plazme ili seruma), a može se dijagnosticirati raznim metodama biokemijskih testova kao što su aglutinacija, brza imunodifuzija, ELISA test i druge. Danas se najčešće koristi metoda imunoturbidimetrije.

Referentne vrijednosti CRP-a ne razlikuju se po spolu i dobu, odnosno iste su vrijednosti za sve dobi te za žene, muškarce i djecu. Vrijednosti CRP-a razlikuju se od laboratorija do laboratorija, a obično su vrijednosti od 0 do 1,0 mg/dL ili su manje, odnosno veće od 10 mg/L.

Ako je vaš test na CRP pozitivan uz daljnje pretrage se dolazi do dijagnoze. CRP najčešće govori da se u tijelu zbiva upala, od kojih je najčešća neka infekcija. Od ostalih upalnih stanja mogu se dijagnosticirati upalne crijevne bolesti, upala pluća, infarkt, lupus, tuberkuloza, reumatoidni artritis i druge.

Referentne vrijednosti CRP-a će najviše porasti ako se radi o bakterijskoj infekciji ili teškim opeklinama. Tada njegove vrijednosti mogu varirati od 80 do 200 mg/l-a:

upala pluća – 80>200
meningitis – 80>200
septički artritis – 80>200
upala krajnika – 30 do 60
pijelonefritis – 60>200
upala srednjeg uha – 10 do 40
Kod virusnih infekcija referentne vrijednosti CRP-a su nešto niže, a ovo su najčešće virusne bolesti:

prehlada – 10
gripa – 10 do 20
virusna upala pluća – 10 do 20
virusni meningitis – 10 do 20
Kod nekih upalnih stanja vrijednosti CRP-a ostaju u granicama normalne ili su samo malo povišene, stoga je važno napraviti i dodatne pretrage kako bi se ipak potvrdilo upalno stanje.

Vrijednosti CRP-a mogu promijeniti i neki analitički ili biološki čimbenici. Što se tiče bioloških čimbenika najčešći su: veliki fizički napor, trudnoća (osobito u zadnjim mjesecima), kontracepcija, visoka dob, veća nadmorska visina i pušenje. Od analitičkih čimbenika koji mogu promijeniti vrijednost CRP-a su povišena masnoća u serumu i reumatoidni faktori. Pušači gotovo uvijek imaju povećanu razinu CRP-a. Razina CRP-a veća je i kod oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, kod arterijske hipertenzije te kod dijabetesa.

Određivanje kardiovaskularnog rizika
Referentne vrijednosti visoko osjetljivog (hs) CRP-a mogu pomoći kod procjene u dijagnostici obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Sljedeći parametri hs-CRP-a ukazuju na visinu rizika:

manje od 1 mg/L – nizak rizik
1-3 mg/L – umjeren rizik
više od 3 mg/L – visok rizik
Kod osoba koje imaju nerealno snižene vrijednosti CRP-a vjerojatno se radi o tome da su na terapiji aspirinom ili uzimaju lijekove za smanjenje masnoće.

Koncentracija CRP-a u krvi odličan je pokazatelj rizika za nastanak infarkta kod onih kod kojih postoji rizik, ali i kod onih koji imaju niske vrijednosti LDL kolesterola. Dokazano je da CRP može potaknuti aterosklerozu što dovodi do rješenja pitanja zašto kod nekih osoba dolazi do infarkta ili moždanog udara iako su im koncentracije lipida normalnih vrijednosti. Prema dosadašnjim mnogobrojnim istraživanja ovaj protein se pokazao kao dobar pokazatelj hoće li doći do sljedećeg infarkta ili moždanog udara te bolesti perifernih arterija. Visoko osjetljivi CRP je visoko koristan i kod liječenja kardiovaskularnih bolesti.