Upoznajte žene pčelare

Nekada se pčelarstvo smatralo muškim poslom, a danas je situacija sasvim drugačija. Žene su se poput pravih radilica izborile za svoju ulogu u ovom drevnom zanimanju.

Tanja Vartić

Nepisano je pravilo da se pčelarenjem bave uglavnom muškarci. I to oni koji su, manje-više, prosijedi. U svoj „začarani krug“ košnica i pčela nerado primaju ženu. Ona može, možda, da pere tegle ili da prodaje proizvode, ali da pčelari… To… malo teže.

Tako je bilo nekada, vremena su se promijenila, sve je veći broj žena koje su sjajni pčelarski majstori. Zadnjih godina čak su organizirane i škole pčelarstva za žene širom BiH, Srbije, Crne Gore… U Vojvovini su čak osmislili nagradu za ženu pčelarku, biraju “Kraljicu meda”.

Sve su to dokazi da su dame sve ravnopravnije i u pčelinjaku. Vrijedne i uporne, one su dovoljno smjele da se suoče sa brojnim izazovima i spremne da, između ostalog, prevaziđu neprijatne ubode pčela ili one teže poslove u pčelinjaku.

“Ako su žene stub svake napredne kuće i domaćinstva onda je za očekivati da žene zauzmu i svoju ulogu u pčelarstvu – kazao nam je nedavno Goran Mirjanić, kojeg žene pčelarke Jablanice naprosto obožavaju.

Nekada se pčelarstvo smatralo muškim poslom, a danas je situacija sasvim drugačija. Žene su se poput pravih radilica izborile za svoju ulogu u ovom drevnom zanimanju.

Dragana Tomić iz Gradiške ne zna za tajne u pčelarstvu. Mnogo radi, svakodnevno se usavršava i po riječima iskusnog Nebojše Andrića, veliki je znalac u ovoj oblasti.

“Kad se spoji ugodno i korisno onda je uspjeh zagarantovan. Volim pčelarenje, zajedno sa suprugom Sašom svakodnevno radim u pčelinjaku, ne dijeleći poslove na muške i ženske. Pčele nas uče savršenstvu,pčelarstvo odmara, a med i ostali proizvodi čine zdravim“, kaže Dragana.

Njenim stopama odavno idu pčelarke Željka Kovačević, Aleksandra Glamočak, Biljana Kukolj, Nataša Trninić, Sanja Agić i mnoge druge odvažne pripadnice ljepšeg pola. Sve one u glas poruzčuju:

“Ako su žene stub svake napredne kuće i domaćinstva onda je za očekivati da žene zauzmu i svoju ulogu u pčelarstvu! (bhpčelar)

Zvjezdana Gagić

Pčelarenje nije za žene ?!

pčelarenje-anica batinićNepisano je pravilo da se pčelarenjem bave uglavnom muškarci.

I to oni koji su, manje-više, prosjedi.

U svoj „začarani krug“ košnica i pčela nerado primaju ženu.

Ona može, možda, da pere tegle ili da prodaje proizvode, ali da pčelari…

To, ne!

Ipak, neke dame su se usudile da budu ravnopravne i danas su uvažene koleginice – pčelarke.

Anica Batinić iz Lazareva nije ušla u svijet turizma, što je moglo da se dogodi nakon što je završila školovanje. Prije 13 godina kada su ona i njen suprug Milorad od suprugovih roditelja dobili osam pološki, prihvatila je izazov i krenula da upoznaje svijet pčela. To nije bio njen prvi susret sa pčelarenjem, jer je u detinjstvu, u dvorištu porodične kuće u Čađavici kod Bjeljine, pomagala tokom vrcanja meda.

Učenje i rad omogućili su napredak i proširenje pčelinjaka. Danas Aničina porodica pčelari sa 160 Dadan Blatovih košnica. Oni su seleći pčelari.

pcele-kosnice-sajtpcele-kontejneri

 

Zahtjevan posao seljenja košnica Batinići su pojednostavili. Košnice su postavili na dva kontejnera.

– Sada 2 osobe mogu da presele kontejner. Smanjili smo troškove angažovanja dodatne radne snage za utovar i istovar košnica. To mnogo znači, jer je teško naći radnu snagu za te poslove, a neki se i plaše pčela – priča Anica.

Osim meda Anica i njena porodica sakupljaju i druge pčelinje proizvode: polen, propolis, matični mleč. U eksperimentalnoj fazi je i prikupljanje pčelinjeg otrova, a kada dostignu dovoljan broj košnica prodavaće i rojeve.

Aničin cilj je da poveća broj košnica na 250, da usavrši tehnologiju pčelarenja i poveća prinos meda.

pčelarka-anica batinićPrste da poližeš: Degustacija meda

 

Kao predsjednica Društva pčelara „Cvet Banata“ Anica aktivno učestvuje u promociji pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Kroz akcije, kao što je „Med medenjacima“, pčelari dijeci predškolskog uzrasta prikazuju košnicu, pčelarsku opremu, ramove sa saćem. Djeca kroz video prezentaciju uče, a najlepši dio druženja je degustacija meda i medenjaka.

„Budućim pčelarkama savetujem da budu uporne i da se izbore za svoje mjesto u ovom, uglavnom, muškom poslu. Mislim da se neće pokajati, jer će im ovaj posao, pored boravka u prirodi donijeti mogućnost da same odlučuju o svom poslu, stalno napreduju i budu materijalno nezavisne. Pored proizvodnje pčelinjih proizvoda mogu da iskažu svoju kreativnost i kroz pakovanje i promociju proizvoda. Ako su u stanju da u posao uključe svoju porodicu, onda su uspjele“, poručuje Anica damama koje su zainteresovane za pčelarenje navodi poljosfera.rs.

 

Poznati autor pčelarskih filmova Damljan Dramlić, snimio je kratak film o pčelarki Tatjani Mrdak iz Sivca, predsednici tamošnjeg Društva pčelara, čija je velika ljubav prema pčelama nadjačala čak i alergiju na ubod pčele.

Autor ovaj film poklanja širokoj pčelarskoj javnosti, da bi svi videli njenu veliku posvećenost pčelarstvu i prirodi, koja ju lagano vodi u profesionalni pčelarski svet. Šireći pčelinjak iz godine u godinu i ozbiljno pristupajući ovom divnom poslu, uspela je da se okrene profesionalizmu u pčelarstvu, te da joj pčelarstvo postane značajniji izvor prihoda, i sve to uprkos izraženoj alergiji na pčelinji ubod.

Autor uvodnog dela filma je Ljiljana Prtina, tekst čita Ratko Joković.

Film možete pogledati ovdje.