Titove vučje jazbine: Veliki Žep u vlasništvu Ministarstva odbrane BiH

– Po naređenju vrhovnog komandanta maršala Tita podzemni objekti JNA građeni su u Srbiji (sedam), u BiH (šest), Hrvatskoj (pet), u Sloveniji (tri), u Crnoj Gori (tri) i u Makedoniji (dva).
Izgradnja 26 objekata, građenih od pedesetih do devedesetih godina, prema vojnim podacima, koštala je 90 milijardi dolara.
Veliki Žep je kompleks bivše JNA kod Han Pijeska, koji se sastoji od podzemnog skloništa, koje je bilo namijenjeno za smještaj najvišeg državnog i vojnog rukovodstva tadašnje Juge u slučaju rata, te komunikacijskog čvorišta.
Okružni sud u Istočnom Sarajevu odlučio je da Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a mora uknjižiti lokaciju Veliki Žep kod Han Pijeska u vlasništvo države, tačnije Ministarstva odbrane BiH, izjavio je za Faktor pravobranilac BiH Mlađen Mandić.

Mandić: U slučaju odbijanja, Ministarstvo odbrane BiH može pokrenuti krivičnu prijavu

Mandić: U slučaju odbijanja, Ministarstvo odbrane BiH može pokrenuti krivičnu prijavu

– Sud u Istočnom Sarajevu je odlučivao po upravnom sporu kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo protiv rješenja Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, kojim odbijaju provesti spomenuto knjiženje. Odluku Suda u Istočnom Sarajevu dobili smo prije desetak dana i odmah smo, na osnovu nje, navedenoj upravi podnijeli zahtjev da se traženo knjiženje i provede – kazao je Mandić.

Prema njegovim riječima, još uvijek nije stigao odgovor od Uprave na ovaj zahtjev.

– Sada je sve do Uprave. Međutim, ako ponovo odbiju da uknjiže Veliki Žep u vlasništvo države, tada se stiču uvjeti da se u cijeli slučaj uključi Tužilaštvo BiH. To znači da će, u slučaju odbijanja, Ministarstvo odbrane BiH moći pokrenuti krivičnu prijavu protiv direktora Uprave – pojasnio je Mandić.

Veliki Žep je kompleks bivše JNA kod Han Pijeska, koji se sastoji od podzemnog skloništa, koje je bilo namijenjeno za smještaj najvišeg državnog i vojnog rukovodstva tadašnje SFRJ u slučaju rata, te komunikacijskog čvorišta. Kada bude uknjižena, ova lokacija će biti prva na teritoriji RS-a koja je “prešla” u vlasništvo neke od državnih institucija. Ujedno njeno knjiženje trenutno predstavlja i najvažniji uvjet za aktiviranje MAP programa NATO-a, jer će to značiti da je proces knjiženja vojne imovine koju koriste Oružane snage BiH u vlasništvo države počeo i na prostoru entiteta RS.

Autor: A. Šarenkapa faktor ba

Već nekoliko godina traje pravna borba Ministarstva odbrane za knjiženje ove lokacije u njihovo vlasništvo. Čak su prvostepeno i Apelaciono vijeće Suda BiH 2015. i 2016. godine naložili da se ovo knjiženje provede, a ove odluke je potvrdio i Ustravni sud BiH prije nekoliko mjeseci. Međutim, u Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove su do sada slušali šta kažu Milorad Dodik i Vlada RS-a, a odbijali su da provedu odluke državnih pravosudnih instanci.

OTKRIVANJE TAJNI VOJNOG PODZEMNOG SVIJETA U BiH 

Titove vučje jazbine 

To je nepojmljivo, tako nešto ne postoji nigdje, to je cijeli fantastični vojni podzemni svijet opremljen za duži boravak nakon atomskog udara, izjavio je njemački pukovnik, član stožera EUFOR-a, europskih vojnih snaga u BIH nakon detaljne inspekcije podzemnog grada u Han Pijesku, glavnog zapovjednog mjesta nekoliko stožera bivše Jugoslavije.
Podzemni objekt Veliki Žep kod Han Pijeska, , EUFOR je krajem studenog “svečano” zapečatio, najavljujući da će slična sudbina zadesiti i ostale slične objekte koje je bivša JNA gradila pola stoljeća, trošeći desetke milijardi dolara.
Iako su se neki podzemni vojni objekti, kao primjerice Topčider u Beogradu i Han Pijesak, počeli graditi prije Drugog svjetskog rata, njihova intenzivirana gradnja nastavljena je nakon Titovog sukoba s Informbiroom.
SUVREMENI GERILSKI RAT
Vojna i politička doktrina jugoslavenskog komunističkog i vojnog vrha nakon izbacivanja iz Komiterne pretpostavljala je da će Staljin napasti Jugoslaviju. S tim ciljem, na temelju iskustva partizanskog ratovanja, napravljena je doktrina općenarodnog otpora s bazom u Bosni i dinarskom sklopu planina. Za tu osuvremljenu varijantu gerilskog rata počela je gradnja skloništa, sustava veza i zapovjednih mjesta.
Samo na području BiH tijekom gotovo pedeset godina sagrađeno je 17 objekata namijenjenih privremenom smještaju i zaklonu uglavnom stožera raznih razina sustava veza, podzemnih instalacija razne namjene, skladišta streljiva, goriva i slično.
Osim u BiH, podzemni objekti građeni su u Hrvatskoj (pet), u Sloveniji (tri), u Srbiji (sedam), u Crnoj Gori (tri) i u Makedoniji (dva).
Četrdesetak podzemnih objekata građenih do devedesetih godina, prema nekim grubim procjenama, stajalo je 90 milijardi dolara. Samo je kompleks podzemne zračne luke Željava, na granici BiH i Hrvatske, stajao 8,5 milijardi dolara.
Gotovo sva vojna industrija sjeverno od Save preseljena je u BiH. Sagrađeni su potpuno novi gradovi kao Vogošća, Vitez, Novi Travnik, Hrasnica, čiji su stanovnici radili u pogonima tzv. namjenske industrije.

LUKSUZ ZA PETSTO ODABRANIH 

S gotovo 40 posto udjela u proračunu bivše jugoslovenske federacije obrana je bila pri vrhu odvajanja za vojne potrebe.
Nedavno je jedan bivši političar-ekonomist izjavio da je bivša Jugoslavija bez tolikog odvajanja za vojne potrebe mogla još 70 godina imati standard tadašnje Austrije.
Naredbe za gradnju podzemnih objekata izdavao je Savezni sekretarijat za narodnu obranu (SSNO) preko Direkcije za uređenje terena (DUT), koja je u Beogradu imala specijalizirane projektne biroe. Radove su izvodili posebni inženjerski poligoni iz Sarajeva, Zagreba, Solina, Splita, Kraljeva, Beograda i Kranja.
Podzemni grad u Han Pijesku prostire se na 3.000 četvornih metara, a tunelima je povezan odvojeni niz prostorija. Tu su i luksuzno opremljene kuhinje, spavaonice, kabineti, dvorane za sastanke, telefoni i sredstva veze, posebni agregati za struju, rezervoari za gorivo i ostalo. Sve je to omogućavalo boravak 500 ljudi izoliranih pola godine.
Tuneli izlaze na nekoliko mjesta u planinskim kamufliranim stražarskim kućicama i barakama, a jedan izlazi na vrh planine Žep, gdje je i centar sredstava veza.

PREDSJEDNIČKI APARTMANI POD ZEMLJOM 

Najnoviji i najveći podzemni grad nalazi se ispod planine Igman kod Konjica. Na oko 7.000 četvornih metara u obliku potkovice sa 12 blokova, uključivši i tvornicu municije, nalazi se suvremeni kompleks praktički neuništiv u konfiguraciji terena.
U njemu se nalaze luksuzni predsjednički i ministarski apartmani, zapovjedno i sjedište središta veza za cijelu bivšu JNA, dva amfiteatra za sastanke i sve ostalo za boravak pestotinjak odabranih.
Na svakoj od viših planina u BiH postoji ukopan sustav podzemnih instalacija za veze, a najveći je na vrhu Jahorine, ispod hotela za vojne pilote koji su Amerikanci bombardirali 1995. godine.

Nadzemni dio je porušen, ali podzemni nije ozbiljnije oštećen.
Velik broj objekata povezan je šumskim putovima, mrežom tunela i izlaza. Ovi podzemni gradovi malo su korišteni u posljednjem ratu, ali su kao skladište i mjesta za skrivanje ratnih zločinaca poslužili sve do danas.
Za razliku od SFOR-a, koji je prilično zazirao od tih tajanstvenih objekata u šumskim zabitima, EUFOR koji je naslijedio oprezne Amerikance, uz pritisak i prijetnje srpskoj vojsci u BiH, počeo je pregled i pečaćenje podzemnih skloništa.

Čini se i bez velikog otpora jer ni vojska nije znala što bi s tim čudovišnim građevinama koje je trebalo održavati.
Neki od tih objekata, kao primjerice Ljepnica kod Vareša, nisu ni završeni zbog rata, ili zauzetosti vojnih inženjera gradnjom skloništa slične namjene u Iraku. Naime, Sadam Husein, impresionirana podzemnim skloništima, posebno kod Han Pijeska, Konjica i aerodroma kod Bihaća, naručio je gradnju sličnih u Iraku.

Vojna i civilna građevinska operativa sagradila je za 15 godina pet velikih i veliki broj manjih podzemnih skloništa, bunkera, hangara, rezervoara, skladišta, tunela ispod vladinih zgrada.
Ukupan prihod od tih radova iznosio je u 1989. godini 3,5 milijardi dolara. Neki od tih objekata izdržali su najteže udare američkih projektila tomahawk, ali su na kraju doživjeli sudbinu svojih uzora na Balkanu. dani

– Po naređenju vrhovnog komandanta maršala Tita podzemni objekti JNA građeni su u Srbiji (sedam), u BiH (šest), Hrvatskoj (pet), u Sloveniji (tri), u Crnoj Gori (tri) i u Makedoniji (dva). Izgradnja 26 objekata, građenih od pedesetih do devedesetih godina, prema vojnim podacima, koštala je 90 milijardi dolara. Dok sam ja bio ministar odbrane, Vojska je imala oko 15 tajnih i podzemnih objekata – otkrio je Prvoslav Davinić, bivši ministar odbrane.

On navodi da je, na primer, na aerodromu “Ponikve” kod Užica postojao podzemni tajni hangar, ali da on nije bio veliki i nije ličio na sakrivenu vazdušnu luku.

– Bio je to plitak hangar, u koji su sklanjani naši avioni. Za razliku od aerodroma “Ponikve”, na Dedinju je podzemni komandni centar “Karaš” ličio na pravi grad. Bio je opremljen za aktivnu vojnu službu, za boravak i dugotrajni opstanak. U njemu je radilo 30 zaposlenih vojnih lica – kaže Prvoslav Davinić.

“Karaš” u Beogradu, zatim Vis, Kupari, Kumrovec, Konjic, Drvar, Goražde, Han Pijesak, Bugojno i Kumanovo samo su neke od lokacija tajnih objekata Josipa Broza i JNA na prostoru današnjih država tj. republika bivše SFRJ. Ovi objekti su bili Titove tvrđave i tajni gradovi, koje je JNA i Vojska Jugoslavije koristila i posle njegove smrti 1980. godine. Te tajne tvrđave su zbog svoje funkcionalnosti i zaštite od neprijateljskih napada bile uzor po kome su Sadam Husein, car Hajle Selasije i pukovnik Muamer el Gadafi uz pomoć jugoslovenske operative gradili svoja podzemna utvrđenja. Kada su Amerikanci upadali u kabinete Sadama Huseina i sada Muamera el Gadafija, morali su prvo da provale u bunkere koji su pravljeni po Titovim upustvima.

– Podzemni grad u Konjicu bio je najveći i najskuplji, jer je vredeo 8,5 milijardi dolara. Ova atomska ratna komanda izgrađena je u unutrašnjosti planine Zlatar na površini od 6.500 kvadratnih metara. Imala je tri dela: iznad zemlje su bile tri Titove vikendice, u zemlji fabrika municije i atomski bunker, koji je smešten na dubini od 280 metara. Bunker je sagrađen sa namerom da, u slučaju atomskog rata, funkcioniše kao centar vojnih operacija, sklonište za Štab vrhovne komande, maršala Tita i njegovu porodicu. Njegova izgradnja je trajala od 1953. do 1979. godine – kaže umetnički fotograf Goranka Matić, koja ga je posetila.

Kada se uđe u ovaj podzemni svet, sačinjen od kilometarskih hodnika, stekne se utisak impresivnosti, i u isti mah izleće pitanje: kako je čitav prostor, tako dobro očuvan? Sve liči i na muzej stare, prevaziđene tehnike, koja je u svoje vreme bila tehnološki hit. Tu su različiti teleprinteri, faksovi, ventilatori, zajedno sa jogi ležajevima i starim crvenim i narandžastim telefonima. Sačuvane su Titove sobe, bolnica i kabinet Generalštaba JNA. Ovaj tajni grad sa šifrovanim imenom “D-O” kod Konjica pretvoren je u kulturni centar.

– Podzemni gradovi u Bugojnu i Han Pijesku propadaju. Na području Soče, blizu Goražda, nalazi se jedan od najvećih Titovih gradova. Reč je o 15.000 kvadrata pod zemljom, građenih do 1963. sa namerom da u njima bude fabrika oružja sa 800 radnika. Posle raspada Jugoslavije, niko se za tu građevinu nije interesovao i ona propada. Ovaj Titov bunker danas predstavlja veliku razvojnu šansu Goražda, jer opština ima plan da tu proizvodi japanske šitaki pečurke i šampinjone. Sasvim je logično da sve tajne komandne objekte maršala Tita, decenijama zatvorene za javnost, treba pretvoriti u muzeje – kaže Svetozar Radišić, general u penziji.

Najveći podzemni grad na prostoru Jugoslavije bio je podzemni bunker maršala Tita na ostrvu Vis. On je 1944. odatle komandovao, a kasnije držao tajne podmornice i krstarice. Čitav Vis je izbušen mrežama podzemnih prolaza i prostorija, čija je namena bila da zaštite Broza u slučaju napada NATO ili Varšavskog pakta.

– Zato je građanima i turistima bilo zabranjeno da dolaze na ostrvo sve do 1992. godine. Reč je o 37 vojnih objekata, uključujući poznatu Titovu pećinu, zatim podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Glavni tunel dugačak je 500 metara i izlazi na drugu stranu brda. U njemu su bili komanda, spavaonica za mornare i skladište raketa – objašnjava general Radišić.

Od devedesetih godina, Titova špilja i tunel za brodove su otvoreni za posetioce. Najčešći gosti su đaci, koji razgledaju istorijska mesta na Visu. Ostali tajni Titovi objekti na ovom ostrvu čekaju bolja vremena za oživljavanje, jer opština Vis planira da ove Brozove vojne objekte pretvori u hotelski smeštaj i apartmanska naselja.

 

 

KUPARI ZA ODMOR

JEDAN od mnogih Titovih objekata, građen kao kuća za odmor i razonodu, bio je i hotel “Kupari” kod Dubrovnika, koji se prostire na 340.000 kvadrata. Izgrađen je lagum dug 800 metara. U njemu su bile smeštene kuhinja, vinoteka i soba za sastanke. Ovaj podzemni grad je i danas aktivan jer Titovu podzemnu kuću u Kuparima koristi hrvatsko ministarstvo odbrane, za odmor i razonodu.

Aktivan je i podzemni grad Kumanovo, ali njega drži armija SAD i snage NATO i pristup njemu je onemogućen.