Stres i sjetva kukuruza

Stres kukuruza izazivaju prirodne nepogode

Sa klimatskim promjenama će se povećati broj i ozbiljnost štetnih uticaja, pa je važno znati kako se to odražava na kukuruz.

Foto: Pixabay / stokpic

Prirodne nepogode, kao što su obilne kiše, poplave, oluje, grad, suše i mrazevi, kao i ekstremno niske i visoke temperature, mogu izazvati stres i u značajnoj mjeri smanjiti ili uništiti prinos kukuruza. Sa klimatskim promjenama će se povećati broj i ozbiljnost ovakvih štetnih uticaja, pa je važno znati kako se to odražava na kukuruz.

Sirak

Agrotehnika kukuruza i pripreme za proljetnu sjetvu

Sirak za ili protiv

Stevija tako zdrava a tako malo znamo o njoj

Ovo trebate znati o prihrani ozimih usjeva

Niske temperature usporavaju klijanje

Niske temperature jako usporavaju klijanje, razvoj korijena i rast nadzemnih dijelova biljaka. Kada su temperature zraka do 10 °C u periodu od 15 dana, klice kukuruza kasno izbijaju na površinu zemljišta. Uočava se kloroza(žutilo), a zatim dolazi do venjenja i sušenja cijelih biljaka. Ukoliko biljke prežive, oslabljene su, loše rastu, lakše stradaju od gljivičnih bolesti, a ponekad dolazi i do njihovog uginuća. Što je zemljište vlažnije, a period niskih temperatura duži, to su povrede i oštećenja mladih biljaka veće.

Negativan uticaj niskih temperatura povećava se pri dubokoj sjetvi u hladno zemljište, pa je potrebno pažljivo odrediti dubinu sjetve kukuruza u skladu sa tipom zemljišta i očekivanim temperaturnim uslovima. Odaberiti otpornije hibride, koji brže koriste rezervne tvari sjemena pri klijanju, što omogućuje brži rast i razvitak biljaka.

Dobra ishrana i zaštita od korova i bolesti mogu pomoći u narednim fazama rasta i razvitka biljaka. 

Mrazevi preko -1°C potpuno uništavaju biljku

Mrazevi se često javljaju tokom proljeća. Slabe mrazeve (do -1°C) kukuruz podnosi, a i kada nanesu štetu biljkama, one se brzo oporavljaju, ukoliko nakon toga nastupi toplo i lijepo vrijeme. Biljka do 15 cm visine podnosi lake mrazeve, a preko 15 cm ne. Oni jači mrazevi, preko -1°C, potpuno uništavaju biljku kukuruza. Uglavnom strada nadzemni dio ili dolazi do velikih oštećenja na listovima kukuruza. Jesenji mrazevi su za kukuruz štetni, ukoliko se dese kada je kukuruz u zelenom stanju. Oni sprečavaju sazrijevanje zrna, pa klipovi ostaju mekani, a zrno gubi klijavost.

Obilne padavine “guše” korijen

Ukoliko se voda, nakon obilnih padavina, zadrži na površini zemljišta, stvaraju se anaerobni uslovi bez zraka. U takvim uslovima korijen ne diše i ne razvija se, pa biljke ne mogu opstati. Takva zemljišta bi trebalo drenirati (odvesti vodu) i raditi na popravljanju njihovih mehaničkih i vodno-zračnih osobina.

Poplave uglavnom čine potpunu štetu

Ukoliko je usjev kukuruza poplavljen u ranim fazama (do 10. lista), šteta je uglavnom potpuna. Najbolje je izvršiti presijavanje, odnosno sjetvu novog usjeva kukuruza na istoj površini, ukoliko je to moguće.  Ako poplave nastupe kasnije, kada su biljke i klip već formirani, kukuruz ima šanse da se oporavi, ukoliko se voda brzo povuče. Tada ga je najbolje iskoristi za siliranje, u zavisnosti od faze u kojoj se nalazi zrno.

Poplava
Ako poplave nastupe kasnije, kada su biljke i klip već formirani, kukuruz ima šanse da se oporavi
(Flickr / U.S. Department of Agriculture)

Olujni vjetrovi i grad lome biljku

Ove nepogode lome i poliježu stabljike i uništavaju lisnu površinu kukuruza, pa prinos može izostati. Potrebno je birati hibride sa visokom otpornošću na lomljenje stabla i polijeganje. Zemljište je takođe ugroženo, zbog erozijevjetrom i isušivanjaVjetrozaštitini pojasevi mogu pomoći, jer smanjuju odnošenje zemljišta, povećavaju vezivanje ugljika, biodiverzitet (biološku raznovrsnost) i sl. Njihovo podizanje mora biti plansko, a zasadi trebaju da biti od kvalitetnijeg drveta.

Erozija odnosi plodne slojeve

Erozija degradira zemljište, uglavnom odnoseći gornje, plodne slojeve zemljišta i umanjuje njegovu proizvodnu sposobnost. Izazivaju je olujni vjetrovi, obilne padavine, poplave i grad. Mjere koje povećavaju sadržaj organske tvai u zemljištu i povećavaju sposobnost zemljišta da primi i zadrži vodu, mogu umanjiti štetno djelovanje erozije, posebno na nagnutim terenima.

Visoke temperature i suša

Visoke temperature izazivaju zemljišnu sušu, koja se javlja uslijed nedostatka vlage u zemljištu, a moguća je i pojava zračne suše, koja nastaje uslijed nedostatka vlage u zraku. Koren kukuruza u tim uslovima nije u mogućnosti brzo nadoknaditi izgubljenu vodu. Tada biljka vene. Visoke temperature i zračna suša mogu smanjiti funkciju peludi i oplodnju kod kukuruza, a to dovodi do smanjenja prinosa. Ipak, kukuruz je prilično otporan na sušu, naročito u prvom dijelu vegetacije (juni i juli).  Za ublažavanje posljedica suše, osim primjene odgovarajućih agrotehničkih mjfera, bitan je izbor tolerantnih hibrida.

Izvor:brošura  “Dobre poljoprivredne prakse i tehnologije za ublažavanje dejstva prirodnih nepogoda u proizvodnji kukuruza u Srbiji”, Milena Simić i Slaven Prodanović

Koliko gusto posijati kukuruz?

Gustoća sjetve kukuruza, i predsjetveno đubrenje prije svega, zavise od količine zimske vlage i rasporeda nitratnog dušika.

Foto: Pixabay / Hans

Od preširokog izbora ponekad zna zaboliti glava. Kako odabrati hibrid kukuruza za predstojeću sjetvu među njih par stotina koje nude mnoge kompanije? Direktorica Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu prof. dr Dragana Latković ne želi da arbitrirati u odabiru, ali savjetuje poljoprivrednike da uvijek siju više hibrida. Trebalo bi se prije svega odlučiti za one hibride koji su već dali dobre rezultate, a nove hibride koje tek uvode u sjetvenu strukturu trebali bi zauzeti manje površine. Kada potvrde rezultat iz kataloga trebali bi zauzeti veće površine.

“Pošto je u posljednjem desetljeću čak šest godina bilo sušno, preporuka je da ne sijemo sve hibride iz FAO grupe zrenja 600, nego da uvodimo FAO grupe zrenja 500 i 400”, kaže Latkovićeva.

Kritične točke u sjetvi

U sjetvi je potrebno obratiti pažnju na vrijeme sjetve, gustoću i dubinu sjetve. Taj posao treba napraviti kvalitetno, pa bi pažnju trebalo posvetiti i brzini agregata traktora i sijalice. Greške koje se pri sjetvi naprave, ni jednom drugom agrotehničkom mjerom se ne mogu ispraviti.

Vrijeme sjetve

Iskusni znaju, a mlađe poljoprivrednike bi valjalo podsjetititi, da se sa sjetvom počinje kada je temperatura zemljišta na dubini sjetvenog sloja od 8°C do 10°C. Biološki minimum je, dakle, 8°C. Dragana Latković savjetuje da se sa sjetvom počne čim to vrijeme dozvoli. Prvo se siju hibridi kasnije grupe zrenja. Počinjemo sa hibridima FAO grupe zrenja 600, nastavljamo sa 500 i završavamo sa 400.

Dragana Latković
Latkovićeva:  Počinjemo sa hibridima FAO grupe zrenja 600, nastavljamo sa 500 i završavamo sa 400.

“Oni poljoprivrednici koji siju veće površine, neka se potrude da do prve dekade aprila, ako to vremenski uslovi omogućavaju, posiju 15%-20% površina. U drugoj dekadi aprila neka posiju najveći dio površina, a nakon 20.-25. aprila neka se posije ono što je ostalo”, preporučuje Latkovićeva.

Kako uskladiti gustoću sjetve i đubrenje?

Pitanje koje se trenutno nameće poljoprivrednicima kako uskladiti gustoću sjetve i količinu đubriva? Latkovićeva daje savjet zlata vrijedan:

“Na 7-10 dana prije sjetve poljoprivrednici bi trebali napraviti analizu zemljišta na sadržaj nitratnog adušika. Količina i raspored nitratnog dušika, zajedno sa zimskim padavinama, opredeljuje nas kako ćemo đubriti predsjetveno i koliko ćemo gusto posijati kukuruz. Ako je količina zimskih padavina povoljna (oko višegodišnjeg prosjeka) i ako je raspored nitratnog dušika po dubini profila povoljan (da se najveće količine nitratnog dušika nalaze u sloju od 30-60 i 60-90 cm) tada bi trebalo đubriti kako smo planirali za tu njivu i taj prinos. I gustoća sjetve bi trebala biti planirana za taj hibrid i za to agroekološko područje”.

Ako jedan od ova dva parametra nije povoljan, dakle ako imamo manju zalihu vlage ili imamo nepravilan raspored nitratnog dušika (gro u površinskom sloju), đubrenje je potrebno reducirat i gustoće sjetve smanjiti. Ako je nepovoljno jedno i drugo, gustoću sjetve je neophodno smanjiti 15%-20%.



Autor

Đorđe Simović

Đorđe Simović

Agrarni novinar 15godina. Objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regiji. Nositelj više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: “Nemoj pa se ne boj.”