Stari grad Bijela Stijena (Cazin)- svjedok života feudalne zajednice

Na pitomom području Cazinske krajine u srednjem vijeku izgrađeno je više utvrda i gradova. Njihove zidine, do danas sačuvane u manjoj ili većoj mjeri, svjedoče o vrlo organiziranom životu cijele feudalne zajednice. U to vrijeme ovi gradovi primarno služe odbrani, dok je njihova funkcija sjedišta feudskog gospodara, manje izražena.

Stari grad Bijela Stijena u Stijeni je registrovan kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine kojeg čine bedemi Starog grada iz srednjovjekovnog perioda unutar kojih je džamija sa drvenom munarom i mali harem i bedemi Novog grada sagrađenog u osmanskom periodu.

Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište pokretnog arheološkog materijala.

Prvi put se u izvorima spominje 1330 i 1483. godine. Bila je vlasništvo Babonića Blagajskih koji su u ovom gradu držali svoje kaštelane i ostale službenike koji su upravljali imanjem i brinuli se za odbranu grada.

U drugoj polovini 16.stoljeća čuvalo ga je 6 stražara koje je plaćao kralj svojim novcem.
Pod osmansku vlast Stijena je došla 1575. godine. Odmah po osvajanju  osmanlije su popravile gradske zidine i u grad smjestili stalnu vojnu posadu na čijem čelu se nalazio dizdar, koji je bio potčinjen krupskom kapetanu.

Početkom 16. stoljeća posada je brojala 68 graničara, a sredinom 17.stoljeća posada je povećana na 218 ljudi. U prvoj polovini 18.stoljeća posada je smanjena na 100 ljudi i imala samo jedan manji top.

Zbog učestalih napada austrijske vojske u prvoj polovini 18.stoljeća, osmanske vlasti su 1771. godine uz srednjovjekovni grad Stijenu sazidali novi grad.

Gradski bedem je debljine tri metra i sazidan je od lijepog tesanog kamena. Bedem je na vrhu poravnat i na njemu je izgrađen zid sa puškarnicama. U uglovima bedema sazidane su četiri tabije.To je danas jedan od najočuvanijih straih gradova na ovom području.