Šta s voćem kad se u proljeće pojavi mraz

Zadatak voćara u krajevima kao što je naš sa čestim proljetnim mrazevima je da kod voćaka što duže zadrži kretanje vegetacije i odugovlači cvjetanje voćaka. Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zametci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvijetovi.

Ovo se može postići prskanjem voćaka kalcij hidroksidom, mješajući u litru vode 80 g kreča, 5 g sapuna i 30—50 g gline. Poslije ovog prskanja, površina krune stabla se manje zagrijava i stablo kasnije počinje vegetaciju.

Ovim načinom može se zadržati razvoj pupoljaka tri do pet dana.

 

Najstariji način zaštite voćaka od mraza jest zadimIjavanje voćnjaka. Za ovu zaštitu se u voćnjaku ranije pripremaju gomile svježeg stajnjaka, slame, grančice drveta, strugotine, lišće i drugi materijal koji pri sagorijevanju daje dosta dima. Obično pred zoru, kad temperatura padne između +1 i 0 °C, ove gomile treba potpaliti. Za jedno stablo pripremi se 1—2 gomile ovog materijala.

Dimljenje treba trajati još 2 sata poslije izlaska sunca. Dim se rasprostire po voćnjaku i smanjuje hlađenje voćnih stabala.

U borbi protiv mraza možemo se koristiti i neprekidnim zalijevanjem u vrijeme zamrzavanja.

Vodeno ogledalo (led) na voćkama koje se stvara zalijevanjem služi kao zaštita od prodiranja niskih temperatura u tkivo voćaka. Osim toga, vodena para koja se isparava smanjuje gubitak topline drveta.