Propada proizvodnja heljde u Zapadnoj Bosni

Proizvodnja heljde u Unsko-sanskom kantonu je na rubu propasti nakon što su svi usjevi propali zbog vremenskih nepogoda. Led i mraz, a potom suša, uništili su mnoge usjeve.

Kako nam je rekao Almir Balić iz Zemljoradničke zadruge “Žuti klas” u Bosanskom Petrovcu, nemaju nikakvu pomoć države, zbog čega će mnogi biti prisiljeni da ugase svoj posao.

“Ratarstvo u cijeloj državi je najugroženije jer nema poticaja. Za heljdu su naveli kako moramo imati deklarisano sjeme da bismo ostvarili poticaj, a niko ne radi uvoz. Kilogram sjemena košta 10 KM, a kilogram heljde je 1,30 KM plus troškovi đubriva i ostalog za uzgoj. Nema organizovanog otkupa i svi se snalaze prodajom na malo”, rekao je Balić.

On uzgaja heljdu na zemlji koju je uzeo pod koncesiju. Zakup plaća 15 KM po dunumu. Od 70 hektara, koliko je zakupio, 40 hekatara je pod heljdom, ali je sve uništeno.

“Nije samo uzgoj heljde pred gašenjem, tako je s cijelim ratarstvom. Cijene gnojiva i nafte su visoke, a kilogram žitarica jeftin, jer je mnogi uvoze bez plaćanja poreza”, rekao je Balić.

Usjevi su stradali i u Bihaću, gdje je štetu najviše nanijela suša. Ervin Dizdarević iz Zadruge Poljo-prom uspio je spasiti nešto heljde, ali to je nedovoljno da bi se ostvario profit.

“Nepogode su se odrazile na rod, a previše šutnje vlada u vezi sa svim. Cijela poljoprivreda je pokleknula, a niko nije reagovao. Zna se da je bila suša, ali su nas ostavili da se borimo sami”, kazao je Dizdarević.

Heljda se koristi u makrobiotici, a njena ljekovita svojstva su i naučno dokazana. Smanjuje rizik od raka, bogata je mineralima poput magnezija, cinka, mangana, fosfora, željeza i bakra te održava zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Poljoprivreda. ba