Nakon što su evropsko tržište usljed iznimno rodne godine preplavili krastavci kornišoni, bh. proizvođači našli su se u velikom problemu i pred milionskim gubicima.

Evropa i regija više ne žele naše kornišone, jer ni sa svojim ne znaju šta da rade, tako da ovo povrće propada na njivama širom Bosne i Hercegovine.

U Glumini kod Zvornika, djeluje ˝Adriatic Group˝, firma koja plasira proizvode na tržište više evropskih država, u kojima imaju sopstvene distributerske firme. Amir Bekić, direktor ˝Adriatic Group-a˝ izjavio je za Anadolu Agency (AA) da ove godine imaju 2.250 kooperanata, te da se očekivana proizvodnja krastavaca kornišona kreće između sedam i osam hiljada tona.

˝Do sada imamo 600-700 tona trajno uništene robe, a do kraja sezone mislim da će cifra biti 1.000 tona, što je direktna šteta u iznosu od milion KM. Za naš je projekt direktno vezano 10.000 ljudi, a ukoliko uzmemo u obzir i ostale proizvođače, kojih ima od bihaćkog regiona, pa sve do Drine, to je broj od oko 30.000 ljudi. Ukoliko ova situacija potraje, a ne pronađu se mjere koje bi ublažile problem, u perspektivi će jedna ovakva proizvodnja, vjerovatno, biti trajno uništena˝, smatra Bekić.

Pomoć je, kaže Bekić, potrebna svim otkupljivačima i to što prije sa svih nivoa vlasti, nadajući se da bi politika podsticaja izvoza mogla biti prihvaćena i ove godine, što bi proizvođačima pomoglo da prežive do naredne sezone.

Fahrudin Delibajrić iz živiničke firme ˝Agrona˝ ističe da su se desile stvari koje nisu mogli ni predvidjeti. Iako se uvijek teži što većem prinosu, niko nije mogao ni slutiti da će, kaže on, imati preko 50 procenata veće prinose u odnosu na realne i planirane i da će im višak, koji svi priželjkuju, zapravo biti teret.

˝Plan je bio šest do sedam hiljada tona, a kako se stvari kreću, velike su mogućnosti da ćemo imati deset hiljada tona kornišona. Treba imati nadljudske napore i volju da sačuvamo kooperanta i ispunimo sve obaveze prema njemu, međutim uslovi u kojima radimo i društvo morali bi naći razumijevanje za nas. Tržište koje dobro poznajemo i na kojem smo godinama prisutni postalo je zagušeno usljed roda koji nije normalan, došlo je do zasićenosti i svi sa cijenama moramo ići ka dolje, što umanjuje profitabilnost ove kulture˝, navodi Delibajrić.

Govoreći o kapacitetima, Delibajrić navodi da su oni brojni, čak i pojačani, a da je riječ o kulturi koja u hladnjači može biti najviše do tri dana.

˝Hladnjače su pune i dnevno se vozi do deset hladnjača, ali svakodnevno dolaze novi krastavci. Bacili smo ogromne količine, što naši kooperanti neće osjetiti, jer grupacija koja sve ovo vodi, ni u jednom trenutku nije razmišljala na način da ošteti primarnog proizvođača˝, ističe Delibajrić.

Suad Selimović iz Kantonalne privredne komore Tuzla navodi da bi se problem djelimično mogao riješiti anuliranjem visokih taksi za izvoz.

˝Mora se reagirati brzo, a s obzirom na to da imamo obećanja od Svjetske banke, odnosno Ministarstva poljoprivrede Njemačke da će se ta šteta pokriti, najjednostavnije bi bilo tako to uraditi. Inače, Srbija je na vrijeme potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji (SSP) i ovo stanje ne škodi njihovim proizvodima, ali BiH je zakočila potpisivanje SSP-a i tek je sada parafiran, ali sve članice EU ga moraju ratifikovati, što se neće desiti do januara 2017. godine. Da smo prihvatili izmjene SSP-a, te bi izmjene važile tek od 1. januara 2017. Ništa nas ne bi koštalo, a ovako smo sami sebi napravili medvjeđu uslugu˝, naveo je Selimović.