Pismo iz dijaspore: Amela Isanović

U švedskom gradu Göteborgu Gradska biblioteka je, u okviru svojih redovnih aktivnosti kojima se promoviše višejezičnost i bogatstvo svjetske književne baštine, jezikom mjeseca proglasila – bosanski jezik. Ova aktivnost podrazumijeva organizaciju književnih druženja, promociju djela napisanih na našem jeziku…Bh. zajednica, koja je u ovom lijepom švedskom gradu veoma aktivna i izuzetno dobro etablirana, će ovaj mjesec iskoristiti da još jednom promoviše književno stvaralaštvo, kulturno i jezičko blago Bosne i Hercegovine, bar dio onoga što je nastajalo i nastaje na bosanskome jeziku.
Piše: Amela Isanović

 U 11 mjesecu u nekoliko gradskih biblioteka održano je niz aktivnosti a prva od njih održana je, u petak 10. Novembra 2017. godine u Biskopsgården biblioteci, gdje je upriličena promocija novog romana Midhata Ajanovića Ajana, ”Dva muža Karoline Lotman”. Sama promocija romana imala je neuobičajen tok. Naime, u uvodnom dijelu same promocije posjetitelji biblioteke imali su priliku vidjeti i neke od karikatura na upriličenoj izložbi, jer je  Midhat Ajanović svestran i priznat intelektualac na ”više polja”, između ostalog, kako jedan od najboljih karikaturista BiH, tako i nagrađivanih filmskih radnika, sto bi se moglo nazvati njegovim primarnim zanimanjem.
Ko je Midhat Ajanović – Ajan?
Teško je pobrojati sve čime se bavio i bavi ovaj bh. Intelektualac, koji je rođen u Sarajevu 1959. godine i koji od 1994. godine živi i radi u Švedskoj.
Do danas je objavio sedam romana: ”Jalijaš” (1998), ”Useljenik” (2000), ”Portret nacrtan ugljem i kišom” (2001), ”Katapult” (2003), ”Salijevanje strave” (2010), ”Time Lapse” (2016), te roman ”Dva muža Karoline Lotman” (2017).
Posebnu pažnju izazvala je Ajanovićeva zbirka naučno-fantastičnih priča ”Gađan”, koja je prvi put objavljena 1999. godine, a do danas je doživjela nekoliko izdanja.
Osim književnih djela objavio je i nekoliko udžbenika i stručnih djela iz oblasti filmologije, koju je doktorirao u Göteborgu. Ipak, bez obzira na široko polje djelovanja, Ajanović ističe da svoje knjige vidi kao metaforički supstitut za izgubljenu domovinu, nastojanje da nečim ispuni onaj golemi prazni krater u svojoj duši.
”Stvaranje knjige za mene je nalik na pravljenje kuće. Materijal od kojeg je ’kuća’ sagrađena je moje iskustvo, slike i događaji koji su se nakupili u pamćenju tokom cijelog ovog vremena u kojem sam boravio pod nebeskom kapom, uvijek jednoj istoj stvari, ali svaki put na drugačiji način. Ja pišem o izgubljenoj domovini, kulturi, mentalitetu, humoru, načinu života, sistemu vrijednosti…
O ljudima koji egzistiraju u sadašnjosti, ali žive u prošlosti. Često mi se čini da pišem neki svoj ’Prohujalo s vihorom’ u više nastavaka. Pisanje je moj način da prigušim krik zbog izgubljene domovine, ne jedne već dvije.
Kada bih morao da biram jedno od svega čime se bavim, izabrao bih pisanje, to je sigurno ” – ističe Ajanović, koji svojim karikaturama i djelima ukazuje na probleme savremenog društva, kritikujući pri tome medijsku civilizaciju današnjice, opisujući tako i svoj roman ”Dva muža Karoline Lotman”, koji je još jedan od izdavačkih poduhvata IK ”Una Förlag”.
Iako je do sada pisao i objavljivao, te neka djela i preveo na švedski jezik, kaže da je siguran kako će ubuduće pisati isključivo na maternjem-bosanskom jeziku. Danas je  Ajanović profesor filma i vizualnih komunikacija na Sveučilištu ”West” u Trollhättanu.
Nakon ovog književnog događaja u organizaciji Biskopsgården biblioteke i NBV-a, slijedilo i niz drugih aktivnosti od kojih izdvajamo 23. novembar kada je biti upriličeno predavanje o historijatu našeg jezika, predstavljanje pjesnikinja Enise Čengic-Popović i Belme Omeragić, te književno druženje za djecu.
Nosioci i inicijatori svih aktiivnosti su Azra Arnautović (Frölunda biblioteka), Olivera Đuđa (Biskopsgården biblioteka), Sabaheta Vehabović (NBV), Samira Ajanović (Una Förlag), Tifa Osmanbegović, Enisa Popović-Čengic i Amela Isanović.
Midhat Ajanović
Podrinje online