Pčelar i malinar

………. PČELE MORAMO SAČUVATI ……….

Prijatelj pcelar koji je ujedno i malinar me zamolio da napisem jednostavan tekst u kojem cu malinarima i vocarima objasniti osnovne stvari vezano za prskanje maline. Takodjer je podvukao da tekst bude kratak  🙂 jer nas narod ne voli puno citati, pa da se bacim na posao…

Pesticidi, kod naseg naroda poznati kao “hemija” su sredstvo za zastitu bilja od korova, bolesti, insekata, grinja i ostalih stetnih organizama. Dakle, za sve preparate cemo koristiti izraz pesticidi.

Evidentno je da ogromni procenat malinara i vocara nema osnovno znanje o ovoj temi. Neznanje je majka mnogih problema ali ovaj put cu se bazirati samo na problem trovanja pcela koje se nerijetko desava.

Prvi slucaj velikog trovanja pcela a kome sam prisustvovao, (pcelinjak od pedesetak kosnica), se desio mom prijatelju iz Brckog. Nesavjestan komsija je prskao parcelu sljive koja je bila u punom cvatu. Ne mogu vam opisati koja je to tuga i zalost bila. Normalan covjek to ne moze gledati a da ne zaplace. Pcele se vracaju i odmah umiru kod kosnica. Sve je zabiljezeno video snimkom ali koja korist, poslije takvog cina nema popravnog.

Na youtube se “vrtio” snimak nesavjesnog malinara koji je atomizerom, u punom cvatu, prskao maline!? Cak se vidi kako pcele za vrijeme snimanja prolijecu ispred kamere. Sta reci a ostati priseban i kulturan (rijeci proberite sami)…

Znaci, ova problematika je evidentna i desava se…

Jabuke se prscu vise od 30 puta, cjelokupno vocarstvo slicno tome a ja cu se bazirati samo na malinarstvo jer dolazim iz te branse a znamo da je malinarstvo najveca grana proizvodnje u nasoj drzavi.

… KOLIKO IMA PRSKANJA I KAKO PRSKATI …

Krajnje je vrijeme da naucimo malo o pesticidima i da prskanje svedemo na minimum. Na prvom redu zbog pcela jer su problemi sve veci, ali isto tako i zbog ocuvanja nase zemlje, vode, a narocito naseg zdravlja. Prije par godina sam citao jedan strani clanak koji govori koliko je veca smrtnost americkih farmera koji koriste pesticide, kako oboljevaju od raznih bolesti i koliko im se smanjio prosjecni zivotni vijek.
Pesticidi su najcesce jako otrovni sto mozete procitati na svakoj bocici, i obavezno povedite racuna o doziranju, nacinu upotrebe, skladistenju otpada i slicno.

Krenut cemo od jeseni, kada se malina prsce bakrom plus sumporom. Zamjere mi sto spominjem neke firme, kao reklamiram ih, imam sicar od toga i slicno. Ma ne, cim saznamo za bolji preparat, odmah prelazimo na njega. Svi uzmite udjela u istrazivanju, ucimo, istrazivajmo i pomazimo jedni druge. Zasto Syngentin Nordox, zato sto je najbolji bakar koga znamo a najmanje ga ide po jedinici tezine ili povrsine. Nije isto “baciti” na zemlju 500 grama npr Bordovske juhe ili 150 grama Nordoxa, jel’ tako? Cim se pojavi bolji, ili “zdraviji”, ucinkovitiji, Nordox vise nikada necu pomenuti…
Istom prskanju dodamo i sumpor koji je jako ucinkovit i kojeg ide 200 grama na 100 litara vode.
To prskanje se vrsi u kasnu jesen i rano proljece i tada pcela nema u malinjaku niti u medjurednom prostoru ima medonosnog bilja. Dakle, idemo dalje, to prskanje na ovu temu ne racunamo…

Sljedece prskanje dolazi krajem aprila ili pocetkom maja, kada rodne grane budu od 15 cm pa nadalje. Ovdje obratite paznju i veliki OPREZ! Ako ovdje pogrijesimo mozemo biti krivci za pomor pcela, mozemo unistiti cjelokupne zajednice a komsiji pcelaru prouzrokovati nesagledivu stetu.
U ovoj fazi se prscu fungicidi i insekticidi, pa da pojednostavimo. Fungicidi stite od gljivicnih oboljenja a insekticidi od raznoraznih “baja”.
Svi smo culi za plemenjacu, pepelnicu itd, e zbog toga preventivno prscemo fungicide a insekticide prije toga, nikako u cvatu!
Moje iskustvo mi govori da nigdje nisam vidio da neki insekti naprave toliku stetu da bi se moralo toliko prskati. Znaci, prskanje svedite na minimum.
Neko ce kazati, necu prskati “niscim”, pa ne bih ni ja da imam pola duluma ili dulum. I ja bih prskao zarom i zaricama, ali sta ako naleti neki “belaj” pa ostanes bez malinjaka od 5 duluma, 10 duluma a zivis od toga…
Malinari moraju nauciti posmatrati biljku, pregledati svaku promjenu, vrsiti monitoring u svakoj fenofazi a kada ugleda nesto neobicno ili nesto sa cime se nije susretao zatraziti pomoc od struke. Ako nista, bar uslikati pa poslati onome ko zna, sada svi imamo moderne telefone sa solidnom rezolucijom.
Kada na jednoj stabljici ugledate list ili dva koje je savio “savijac” ne letite odmah po prskalicu. U vecini slucaja to je obicni leptir koji ne moze napraviti nikakvu stetu. Mozete ga mehanicki ukloniti, a i ako ga ne uklonite on pojede par listova i odleprsa. Stabljika maline to moze halaliti, halalite i vi.
Ok, ima nezgodnih “baja” koje mogu unistiti malinjak. Njih moramo upoznati da bi se znali “zdogovoriti” s njima. Spanski popac, malinin prstenar, malinina musica galica, malinina buba, malinin cvjetojed itd su neki od njih.
Njih moramo bar suzbiti, dovesti do priblizno dozvoljenog broja po metru duznom malinjaka, u protivnom polako “preuzimaju mlinjak”.
Vecinu prskanja u ovoj fenofazi mozemo obaviti prije cvjetanja malina i tako sacuvati pcele. Dodatni OPREZ je sto tada vec ima medonosnog bilja u medjurednom prostoru pa ga obavezno moramo pokositi. Takodjer u neposrednoj blizini malinjaka tada cvjetaju vocke i ostalo bilje pa treba izbjegavati prskanje po vjetru.
Ko je pametan, savjestan, ko razumije da pcela osim visestruke koristi koju daje, povecava prinos malina za preko 80% taj ce pcelu cuvati i zbog sebe.


Ukoliko bas imamo problem i moramo prskati u fazi pocetka cvjetnje ili precvjetavanja i formiranja prvih plodova, kada se prscu neki fungicidi i botiricidi koji su uglavnom protiv sive plijesni i trulezi ploda onda smo zakoski duzi, pazite ZAKONSKI duzni, da obavijestimo sve pcelare u blizini ( do 5-6 kilometara) da cemo sljedeci dan prskati malinjak kako bi oni mogli zatvoriti leta i pcele ne pustati vani.
Nemojte da vam zakon uredjuje ljudskost, ne zelite drugom sto ne bi zeljeli da se desi vama. Pcele su Bogom dana bica, toliko uzvisena i plemenita da ih zaista treba postovati.
Recimo, ako ste uocili samo biljne usi, zasto ne kupiti japanski preparat Teppekki koji je izvrstan za biljne usi a ne steti pcelama, mada i preparat koji smo godinama preporucivali kao provjeren insekticid a radi se o Bayerovom Calipsu, koji licno koristim prije cvjetanja, a pcelinjak mi je u sred malinjaka, ekstra “odradi” posao.
Dakle, godinama su mi pcele u malinjaku i nemam nikakvih problema, a evo, zar nisam lijepo objasnio kako treba, pa zasto ne bi primjenili moje iskustvo?
Malinarstvo nije bauk, nije ni pcelarstvo, samo ako covjek zeli da se bar malo edukuje, da pripazi, da se natjera i probudi ono lijepo u sebi.

Vec sam pomenuo i to trece prskanje sa botiricidima, koje obavljam dan prije nego sto najavi kisu ali opet sacekam noc kada i zadnja pcela udje u kosnicu. Nikada nisam zatvorio leta iako je u malinjaku i bratov pcelinjak a komsijin 50 metara od malinjaka koji broji preko 50 kosnica.
Napominjem da je Syngentina Actara prije dvije godine okrivljena za veliki pomor pcela i zabranjena za koristenje. I kada sam nju koristio, nisam imao nijedan problem. Time zelim reci da je sve do nas.

Iako se po nekim tabelama vrsi 5-6-7 prskanja u malinarstvu, ja prscem samo tri puta, po jedna preventiva za svaku fenofazu. Po svakom dulumu beremo preko dvije tone a parcela je od 17 duluma gdje je pod malinom 8. Mislim, mi uradimo sto je do nas, a nafaka je od Onog ko daje nafaku…

Nadam se da sam dobro objasnio, bar one kljucne stvari i detalje gdje trebamo biti jako oprezni. Raduje me sto se sve vise ljudi bori sa svim pomenutim problemima gdje se udruzuje struka, vocari, malinari, pcelari. Ako tako nastavimo bice nesto od nas aBd…

Za portal Pravi savjeti.info : Admir Durmo