Osnivanje firme u Bosni i Hercegovini još uvijek je sizifovski posao. Osim mnoštva troškova, nove poduzetnike odmah na početku očekuje velika papirologija. Prema izvještaju Svjetske banke, početak poslovanja u BiH zahtijeva 12 postupaka i vremenski traje 67 dana. BiH se nalazi na 175. mjestu od 189 zemalja po lakoći poslovanja, a posljednji smo u grupi zemalja regiona.

ŠALTER MARATON

Reformska agenda predviđa osnivanje one-stop šopova, odnosno kancelarija u kojima će potencijalni poduzetnici saznati sve o pokretanju preduzeća i biti u mogućnosti da završe svu papirologiju. Ova opcija je još uvijek na čekanju, kao i budući poslodavci u BiH, koji i dalje idu staromodnim putem – od šaltera do šaltera. Alisa Gekić iz Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara izjavila je ranije za Faktor da privrednici na rješenje o PDV-u mogu čekati i više od mjesec.
“Od momenta prijave za dobijanje PDV broja, poduzetniku teku sve obaveze. U to spadaju prijava radnika, priprema djelatnosti, firma nešto mora i privređivati. Firma tada ima troškove koje država ne priznaje. Nažalost, ni programi podrške firmama nisu dovoljni za početak biznisa”, spomenula je Gekić.

POZITIVNI PRIMJERI

Nekoliko općina u Federaciji su zbog dugotrajne procedure osnovale službe za pomoć novim privrednicima pri osnivanju preduzeća. Jedna od njih je i općina Kakanj u kojoj je sve procedure za osnivanje preduzeća na lokalnom nivou moguće završiti za dan ili dva. Šef stručne službe Općine Kakanj Enver Kusić izjavio je za Faktor kako su primijetili da investitori prvo pitaju šta im Općina nudi, te su morali osmisliti određene programe koji će ih privoliti na ulaganje u Kakanj.

“Osnovali smo tim za odstranjivanje administrativnih barijera, koji investitorima pomaže gdje god ‘zaškripi’. Novi poduzetnici samo treba da izraze želju i donesu osnovne podatke, a sav dodatni posao odrađuju službe općine. Tako je osnovan veliki broj preduzeća. To je posebno korisno za strane ulagače, kojima je dosta teže snalaziti se u domaćoj birokratiji”, rekao je Kusić. Općina Kakanj ne pomaže investitorima samo na lokalnom nivou, nego im olakšava i proceduru na kantonalnom i federalnom nivou. Ovo je itekako pozitivna inicijativa, ali treba imati na umu da je to ipak primjer jedne općine. Što se tiče investitora u većini drugih lokalnih zajednica, oni će i dalje koristiti oprobani šalterski sistem koji je našu zemlju ‘zakucao’ na samo dno svjetske liste.