Kakav med jedemo?

Agencija za sigurnost hrane analizom kvaliteta meda na tržištu BiH utvrdila je da od 100 uzoraka više od polovine, odnosno 53 nisu odgovarajućeg kvaliteta.

Ovih dana čitamo u svim printanim medijima da je od 100 analiziranih uzoraka, uzetih u posljednja tri mjeseca prošle godine sa teritorije Bosne i Hercegovine došlo se do zanimljivih rezultata, koji baš i nisu dobri za naše zdravlje.

Piše: Munib Prošić dip.ing.agr.

Ako ne naučimo razlikovati prirodni med od umjetnog (patvorenog), vrlo lako bi mogli upasti u zamku jer u veleprodajnoj industriji postoji mnogo meda koji se dodatno zasićuje aditivima ali se svejedno brendira i promovira kao čisti i prirodni med.

Zbog velike potražnje meda koji pruža zdravstvene i nutricionističke benefite, velike kompanije i preprodavači su se odlučili na ovaj potez kako bi pod krinkom “čistog i pravog” meda zaradili dodatni profit.

              U narednom tekstu ćemo pojasniti razlike između meda i “meda” 🙂

Kako kažu, citiramo: “Posmatrano prema porijeklu uzoraka, od 63 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 36 uzoraka, a od 37 uzoraka iz uvoza neodgovarajućih je bilo 17”, saopšteno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kao što vidimo analizom je bilo obuhvaćeno 14 vrsta meda, a najčešće nepravilnosti utvrđene su za:
– miješani med,
– med s komadima saća i
– med s dodacima.

Naime oni su akreditovanim laboratorijskim metodama sproveli ispitivanja meda kojima je obuhvaćeno:
-određivanje hidroksimetilfurfurola-HMF,
-aktivnosti dijastaze,
-redukovanih šećera,
-saharoze,
-vode u medu,
-materija nerastvorivih u vodi,
-pepela,
-kiselosti i električne provodljivosti u medu.

Razlozi neusklađenosti bili su:
-povećan sadržaj HMF-a,
-aktivnosti dijastaze,
-smanjen sadržaj redukovanih šećera,
-električna provodljivost,
-sadržaj saharoze,
-sadržaj mineralnih materija i
-sadržaj materija nerastvorivih u vodi.

Kako kažu da “nadležni inspekcijski organi raspolažu svim rezultatima fizičko-hemijskih analiza meda dobijenim putem monitoringa kvaliteta meda na tržištu BiH za 2017. godinu, što omogućava preduzimanje odgovarajućih mjera s ciljem zaštite interesa potrošača u BiH”.

Agencija na osnovu detaljne analize rezultata utvrđenih ovim monitoringom sprovodi dodatne konsultacije s nadležnim organima i ekspertima iz ove oblasti kako bi se utvrdilo da li su rezultati ovog monitoringa posljedica patvorenja i/ili nepravilnog postupanja subjekata u poslovanju s hranom, te kako bi se ove nepravilnosti u predstojećem periodu znatno smanjile.

Pitamo se, kakav mi to med jedemo?

Da li ste imali kontakt sa patvorenim medom?

Ostravite komentar…