Izvoz BiH u odnosu na Bliski Istok

Ako pratite geopolitička dešavanja u svijetu onda vam je jasno da su zemlje Bliskog istoka kao i Afrike – teritorije kojim se najviše manipuliše. Ova područja već dugi niz godina „služe“ za testiranje strategija između velesila. Jedan od glavnih razloga zašto su svjetske sile izabrale ove države za interesne „igre“ jeste pogodan geografski položaj i prirodna bogatsva.
Zvuči nevjerovatno da su države koje su direktno uključene u rat, upravo te od kojih izvoz svjetske ekonomije zavisi. No, kada se stanje analizira postaje jasno zašto je to tako.

Podaci koje iznosi worldatlas.com pokazuju da u države od kojih izvoz svjetske ekonomije zavisi spadaju:

1. Sirija
2. Alžir
3. Sjeverna Koreja
4. Jordan
5. Libanon
6. Somalija
7. Egipat
8. Turska
9. Ujedinjeni Arapski Emirati
10. Armenija

Od ovih deset država jedino Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati nisu ratom razorene države ali su direktni učesnici dešavanja na Bliskom istoku. Sirija kao glavni epicentar svih geopolitičkih zbivanja 72,2 % je omjer svjetskog izvoza. Sirija je postala žrtva međunarodnih transakcija i održavanja regionalne trgovine. U ovoj državi ne ostaje uvezena roba i sirovine, već se proslijeđuje za Liban, Jordan i Irak. Sirija je postala odlično područje za brojne malverzacije koje uključuju izbjegavanje svih zakonom usklađenih pravila i propisa. Podatak koji tome govori u prilog jeste da je u toku rata izvoz utrostručen. Iako Sirija ima razorenu ekonomiju, uspijeva da distribuira naftu, naftne derivate, pamuk, začinske biljke, sjemenke kao i određene plodove sa ove zemlje.

S druge strane Alžir čini 33% svjetskog ukupnog izvoza. Ova država je bogata naftom i ribljim proizvodima, što je čini odličnim saveznikom na regionalnom tržištu. Najveću kompenzaciju pravi sa Tunisom, Turskom, Egiptom i Saudijskom Arabijom.
Pored Sirije i Alžira država koja je interesantna za analizu svakako je Sjeverna Koreja. Ova država je suočena sa međunarodnim sankcijama iz zapadnih zemalja, no to nije prepreka za trgovinsku razmjenu. Najveći saveznik ove države svakako je Pakistan koji je i sam bio pred ekonomskim kolapsom 1990. godine, a danas je jedna od ekonomija budućnosti. Sjeverna Koreja pravi kompenzaciju sa potencijalima koje ima, a u prvom redu to je naoružanje, željezne rude, minerali, ugalj, odjeća kao i metalurški proizvodi.

Preostale ekonomije sa liste se procentualno kreću ispod 26% ukupnog svjetskog izvoza. Njihova atraktivnost je uglavnom zbog savezništva, malverzacija kao i razvoja novih strategija u borbi sa suparnicima.

Kakav je izvoz BiH u odnosu na Bliski istok i Sjevernu Afriku !?
Kada pogledamo našu državu, sreća je što nismo u poziciji kao ove zemlje koje su ratom pogođene. No i Bosna i Hercegovina je uvijek bila kao „pokusni kunić“ za brojne taktike i strategije. Sada su politička previranja poprimila nešto drugačiji oblik, ali ne i formu. Interesantno je da i naša država doseže povećan nivo izvoza, ali svakako da je to procentualno daleko od zemalja Azije i Afrike. Vrijednost robe je svakako u milijardama, a među najvećim kupcima roba proizvedene u BiH su Njemačka, Austrija, Italija, Hrvatska i Srbija.

Ako pravimo paralelu BiH sa Bliskim istokom zajedničko je da je saradnja najbolja sa zemljama regiona, kao i sa saveznicima, u našem slučaju zemlje EU. Kompenzacija između BiH i Njemačke, Austrije i Italije je u velikom broju bh stanovništva koje je radna snaga u ovim državama, tako da je saradnja zemalja „neminovna“. S druge strane Sirija, Irak, Libanon Alžir kompenzaciju prave sa Turskom i Saudijskom Arabijom jer su im one ruka spasa.

Naša država je specifična po uvozu robe koju i sami imamo i proizvodimo, pa se tako otvara mogućnost za potencijalne malverzacije i zaobilaženje zakonskih propisa. U kolikom i kakvom je to omjeru ne može se precizirati, ali da je za istraživanje, svakako da jeste.