Geomagnetna oluja danas pogađa Zemlju

Riječ je o fenomenu koji može utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije, te prouzročiti zastoj čitavog svijeta

DCA01 - 20001128 - WASHINGTON, DC, UNITED STATES : Two images released by NASA 27 November, 2000 taken by imaging equipment on board the Transition Region and Coronal Explorer(TRACE) shows an unusual magnetic flux emergence in the Sun's active region AR 9236 that triggered a series of strong magnetic flares. A string of strong new spots emerged at the location of an existing large sunspot. The image(L) shows the UV (TRACE/1600A) image of the peak of the flare. The image(R) is a white-light image, showing the large existing spot, a new string of small spots to the right, and two of the bright ribbons at the footpoints of the reorganizing magnetic field. The associated sequence of impulsive reorganizations of the field caused a sequence of coronal mass ejections. Two days later, the ejecta hit the Earth's magnetic field, causing a G1-2 class geomagnetic storm. EPA PHOTO NASA/TRACE/NASA

Zemljino magnetno polje danas će pogoditi geomagnetna oluja najslabije jačine, saopćili su iz američkog Centra za predviđanje vremenskih prilika u svemiru i Agencije za proučavanje okeana i atmosfere (NOAA).

Riječ je o fenomenu koji može utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije, te prouzročiti zastoj čitavog svijeta.

Geomagnetna oluja privremeno je ometanje Zemljine magnetosfere i prouzrokovana je aktivnostima Sunca, kad udarni talas i oblak magnetnog polja Sunčevog vjetra zajedno sa Sunčevim bakljama i koronalnim izbacivanjem mase napadaju Zemljino magnetno polje tri dana nakon Sunčevih aktivnosti.

Geomagnetne oluje obično traju dan ili dva, ali mogu trajati i više.

Najslabije jačine

Prema saopćenju NOAA-e, ova geomagnetna oluja klasifikovana je na skali od jedan do pet kao G-1, što znači da će biti najslabije jačine, prenosi agencija Tanjug.

Svejedno, kako se navodi, ta oluja mogla bi prouzročiti “slabe oscilacije na mrežnim stanicama i manji utjecaj na satelitske operacije, kao i na životinje koje migriraju”.

Oluja kategorije G-5, naprimjer, utjecala bi na električnu energiju i sigurnosne sisteme širom svijeta, pa bi moglo doći do potpunog urušavanja sistema računarskih mreža i velikih oštećenja na električnim transformatorima.

To bi, kako se navodi, moglo prouzrokovati nestanak struje širom Zemlje.

Caringtonov događaj

Oluja jačine G-5 može naštetiti i radiotalasima te stvoriti potpuni haos u društvu – ne bi radili mobilni telefoni, GPS ni internet.

Caringtonov događaj najveća je zabilježena geomagnetna oluja u historiji, a dogodila se u septembru 1859. godine.

Skorije je poznat slučaj iz 1989, kad su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru sedam dana.

Utjecaj geomagnetnih oluja na ljude tek će se proučavati, ali poznato je da golubovi pismonoše, naprimjer, za vrijeme takvih oluja imaju problema s navigacijom i nisu u stanju pronaći mjesto na koje trebaju sletjeti.