Energetska pića daju li krila ili vode u smrt?

Prisjetimo se, energija je sposobnost tijela da vrši neki rad. U skladu s time, i naš organizam treba energiju koju ponajviše dobiva iz hrane i tekućina koje unosimo u njega. Koliko ćemo dnevno imati energije ovisi i o tome, ali i samoj sposobnosti tijela – umoru, psihičkom stanju itd. No, u najvećoj mjeri ovisi o nutrijentima koji kolaju našim krvnim žilama i odlaze na ciljna mjesta.

Međutim, današnji užurbani način života iziskuje potezanja za umjetnim supstancama, ili onima koje već postoje u prirodi, a sve kako bi se nadoknadio taj nedostatak energije. Kako pojedincima „imunima na kofein iz kave ili teina iz čaja“ nije dovoljna uobičajena doza kofeina/teina, većina ih poseže za tzv. energetskim pićima. Što su to energetski napitci, da li zbilja dovode do povećanja energije našega organizma, te postoje li neke negativne strane konzumiranja istih – samo su neka od pitanja koje znanstvenici već godinama istražuju.

Eneregija u napitku

Energetski napitak je bezalkoholno piće koje, prema tvrdnjama proizvođača, trenutno povećava razinu energije u organizmu. No, za razliku od gore navedene energije koju dobivamo namirnicama, energija u energetskom napitku ne oslobađa se kao rezultat sagorijevanja kalorija, nego zbog stimulansa i vitamina koje sadrži.

Prvo energetsko piće napravljeno je u okrilju japanskoga laboratorija 1960. Plasirala ga je farmaceutska industrija Taisho Pharmaceuticals i kao takvo je korišteno isključivo u medicinske svrhe. Prezentiran je  kao ljekoviti tonik pića za ljude koji pate od nedostatka energije i koncentracije. To je zapravo bio miks esencijalnih vitamina, taurina i niacina. 27 godina kasnije, austrijska farmaceutska tvrtka Dietrich Mateschitz u ovo piće dodaje kofein i šećer, te razvija brend koji nam „daje krila“, poznatiji pod nazivom „Red Bull“. Već tada ovo piće postaje nezaobilazan hit, a na američko tržište probio se, iznenađujuće, tek 1997. godine.

Da ne bude sve isključivo laboratorijska proizvodnja slijedi bujica prirodnih supstanci koje pronalaze svoje mjesto u energetskim napitcima. Tako se 2002. god., rađa „Monster“, energetsko piće plasirano od strane „Hansel Naturala“, te 2004. godine  energetsko piće „5 hours“. Pod krinkom prirodnoga u periodu od 2005. do 2006. godine dolazi do porasta prodaje energetskih napitaka za čak 61%. U 2012. godini procijenjena je najveća prodaja ovih napitaka na području Europske unije, a iznosila je 12 milijardi dolara. Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane procjenjuje se da 30% odraslih, 68% adolescenata i 18% djece ispod 10 godina konzumiraju energetska pića.

Na osnovu studije tvrtke Nielsen iz 2011. godine, popularnost energetskih pića u Hrvatskoj u stalnom je porastu te se godišnje proda oko 1,2 milijuna litara.

Sastav energetskog napitka

Energetski napitci u sebi sadrže ksantine (uključujući kofein), gaziranu vodu, taurin, B vitamine i neke biljke. Uobičajeni sastojci su guarana, yerba mate, akai, gingseng i ginkgo biloba. Ponekada u energetske napitke dodaju maltodekstrin, inositol, karnitin i kreatin.

Glavni sastojak energetskog pića čine kofein i šećer. Ostali sastojci, osobito oni prirodni su u tragovima i utječu samo na poboljšanje aroma napitka.

Kofein

Kofein (caffeine) je alkaloid kojeg sadrže mnoge biljke i neizbježan je sastojak pojedinih namirnica koje upravo zbog toga rado konzumiramo. Molekule kofeina prisutne su u 60-tak biljnih vrsta, ali su najviše zastupljene u kavi, čaju i kakao-zrnu. Znatno prije nego je kofein otkriven, ljudi su znali da kava, čokolada i čaj liječe razne bolesti i povećavaju intelektualne i tjelesne kapacitete. Spoznaje o kofeinu i njegovim učincima ovisile su najviše o tvrdnjama liječnika.

Otkrio ga je mladi liječnik iz okolice Hamburga, Friedlieb Ferdinand Runge 1819. godine, u suradnji sa 70 godina starim barunom, Johannom Wolfgangom von Göetheom, jednim od najvećih svjetskih književnika, mislilaca i znanstvenika. Oni su pokrenuli i proveli znanstveno istraživanje koje je rezultiralo otkrićem, izoliranjem i imenovanjem kemijskog spoja kofeina. Međutim, točan kemijski sastav kofeina utvrdio je njemački kemičar L. Medicus 1875. godine.

Kofein je poput zraka, bez mirisa, ali gorkastog okusa. Ne vidi se golim okom, no dio je metaboličkih procesa koji se događaju u svakoj stanici tijela. Kemijski naziv za kofein je 1,3,7 trimetilksantin (C8H10N4O2) i dio je purinskih kemijskih spojeva koji se zajednički nazivaju metilksantini.

Kada uđe u tijelo kofein se razdvaja na tri različite, ali opet vrlo slične molekule –paraksantin (84%), teobromin (12%) i teofilin (4%). Svaki od ovih spojeva odrađuje svoj dio utjecaja na mozak. Kofein stvara pojačanu aktivnost mozga na način da blokira adenozinske receptore, što dovodi do ubrzanja neurona umjesto usporavanja. Osim toga, pojačava lučenja epinefrina, što posljedično pozitivno utječe na mentalne aktivnosti. Teobromin povećava protok kisika i hranjivih tvari u mozgu, teofilin povećava broj otkucaja srca i mogućnost koncentracije, a paraksantin sportski učinak. Zajedno ovi učinci osiguravaju stanje budnosti, ali previše kofeina nije dobro jer dovodi do osjećaja anksioznosti i nelagode. Kofein počinje djelovati nakon 15–30 minuta od unošenja u organizam. Djeluje 5-6 sati, a kod pojedinih osoba i nakon 10 sati. Izlučuje se iz organizma najviše putem mokraće (do 75%).

Unatoč prisutnom nesuglasju među znanstvenicima, utjecaj kofeina u manjim količinama može biti vrlo blagotvoran za ljudski organizam. Zdravstvene koristi konzumiranja kofeina su sljedeće:

kofein djeluje kao stimulans, diuretik i blagi laksativ. Mnoge ljude oslobađa teškoća izazvanih astmom, a sadržan je i u nekim lijekovima protiv migrene;
pojačava lučenje hormona gušterače, sprečava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimulira rad srca i lučenje kiseline u želucu;
kofein, među ostalim, pojačava brzinu i intenzitet disanja, mišićima omogućuje dopremu veće količine kisika, te smanjuje osjećaj umora;
kofein je psihoaktivna supstanca i kao takav potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse, te sposobnost ponavljanja određenih radnji bez dosade. Kofein poboljšava koordinaciju tijekom izvođenja složenijih zadataka kao što je upravljanje automobilom i drugim vozilima ili strojevima.
Uz dobre strane, kofein ima i nekoliko loših. Pretjerana količina kofeina može izazvati niz neželjenih pojava:

kod nekih osoba izaziva nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, glavobolje do razmjera teških migrena, a uzrokuje i suženje malih krvnih žila;
istraživanja učinjena na Mayo klinici pokazala su da konzumiranje više od 4 šalice kave dnevno mogu uzrokovati preranu smrti. Međutim, oni koji su izvijestili da su konzumirali velike količine kofeina također su konzumirali duhan i nisu imali tjelesnu aktivnost. Dr. Nancy Snyderman iz NBC-a ističe odstupanja u nekoliko studija, ali naglašava da je i dalje ključna umjerenost;
prekomjerno konzumiranje kofeina dovodi do hipertenzije, osobito kod srčano-žilnih bolesnika. U istraživanju rađenom na ljudima s hipertenzijom dokazano je da konzumiranjem svega 250 mg kofeina (oko 2 kave), krvni tlak se znatno povisio za oko 2-3 sata nakon konzumiranja. Druga studija je pokazala iste rezultate pri dozi kofeina već od 160 mg;
količina kofeina u tijelu ne bi smjela biti veća od 0,5 g (4-5 šalica kave dnevno). Liječnici kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400-450 miligrama kofeina. Ako je količina kofeina veća, rizik od aritmije srca, grčeva i problema s disanjem raste;
kofein može izazvati inkontinenciju (nevoljno ispuštanje urina). Studija sa Sveučilišta u Alabami je pokazala da žene koje konzumiraju puno kofeina imaju 70% veću vjerojatnost za razvoj inkontinencije;
kofein može smanjiti plodnost kod žena. Studija sa Sveučilišta u Nevadi pokazala je da kofein može smanjiti šanse za trudnoću za oko 27%;
kofein pogoršava dijabetes tipa 2, a kod osoba koje imaju bolove u tijelu nepoznatoga uzroka treba testirati na sve više prisutnu alergiju na kofein;
najnovija istraživanja pokazuju da kumulativno djelovanje kofeina dovodi do gihta, pogoršanja simptoma žene u menopauzi, inhibira produkciju kolagena u koži, dovodi do ometanja okoštavanja, što kod osoba starije dobi izaziva podložnost lomovima kostiju koji su najčešće sa smrtnim ishodom;
fatalna razina kofeina u krvi koja može izazvati smrt, prema tvrdnjama liječnika, iznosi 10 g, što odgovara količini od 75-100 šalica kave.
Dakle, kofein kao glavni sastojak energije u energetskim napitcima u malim količinama, imao bi i korisnu ulogu. Usporedbe radi, u šalici kave od 170 ml, nalazi se 80-135 mg kofeina. U jednoj limenci energetskog pića, konkretnije „Red Bulla“, nalazi se 80 mg kofeina. To možda i ne bi bilo zabrinjavajuće da ne znamo da postoje energetska pića i sa koncentracijom kofeina do 350 mg. Dakle, već s jednim pićem ste došli do gornje kofeinske granice. A malo je onih koji stanu na jednoj limenci. Osim toga, možda ne bi bilo zabrinjavajuće kada ta pića ne bi sadržavala iznimne količine šećera koje zajedno s ostalim supstancama uništavaju nadbubrežne žlijezde, te u konačnici dugotrajnim konzumiranjem ovih supstanci dolazi do depresije živčanog sustava.

Zabrinjava činjenica što je sve veći broj konzumenata adolescentne dobi. Ovdje mislimo i na miješanje ovih pića s alkoholom, točnije „Red bull“-votka. No, nije „Red bull“ jedini koji brine – i „daje krila“. Tu su i „Coca-Cola“, kao i ostala slična gazirana energetska pića. Pritom su u okrilju našega ummeta sve više popularni „Sultan-Cola“ i „Zemzem-Cola“.