Domaći proizvodi i njihov utjecaj na ekonomiju

Kupovina domaćih proizvoda od izuzetnog je značaja za podršku bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Prema rezultatima posljednjih sprovedenih anketa, samo je polovina domaćeg stanovništva spremna kupovati domaće proizvode, a procenat onih koji to stvarno i čine još je manji. U većini slučajeva građani nisu zadovoljni načinom zaštite i načinom podrške vlasti BiH prema domaćoj proizvodnji.

Izbjegavanjem kupovine domaćih proizvoda u BiH propuštamo priliku da kroz veću podršku bosanskohercegovačkoj proizvodnji poboljšamo zaposlenost daljim naraštajima i perspektive za rast plaća i penzija.
Kupovinom domaćeg proizvoda u našoj zemlji više novca ostaje u zajednici, pored poreza ostaju i tzv. proizvođačke marže. Ostvarena proizvođačka marža ima direktan utjecaj na potencijal bh. kompanija da investiraju i jačaju zaposlenost, te je na taj način osiguran i rast plaća i isplata regresa. Prihodima od prodaje isplaćuju se lokalni uposlenici, vrše se plaćanja dobavljačima. Izdvajanjima za poreze i doprinose rješavaju se neki od važnih društvenih problema.

Također, uslijed učešća domaće radne snage u proizvodnji, ostaju i doprinosi koji se zbog rasta zaposlenosti u većem obimu plaćaju našim a ne stranim penzionim i drugim fondovima. Porast stope zaposlenosti ima direktan utjecaj na rast penzija, tako i na kvalitet zdravstvenih i drugih javnih usluga.

Kupovinom domaćih proizvoda povećava se „brzina“ proticanja novca, brzina njegove cirkulacije, a ukoliko valuta cirkuliše, novac prolazi kroz više ruku, te samim tim i više ljudi ima korist od novca i roba i usluga koje se za njega kupuju. Novac potrošen na kupovinu uvezenih proizvoda već pri prvoj transakciji završava svoj put.
Kada su u pitanju cijene domaćih proizvoda svakako da su troškovi proizvodnje veći kada je njen obim manji. Iz tog razloga je potrebno malim proizvođačima dati dovoljno vremena da napreduju, kako bi cijene proizvoda bile niže.

Šta je zapravo domaći proizvod?

Teško je odrediti šta je domaći, a šta strani proizvod u vremenu globalizacije. Ukoliko kupujemo neki proizvod kao što su konzervirane mesne prerađevine, velika je mogućnost da je meso uvezeno, kao i limena konzerva koja je vjerovatno uvezena iz evropske države, a papir za naljepnicu iz Kine. Vrlo je teško reći da postoji 100% domaći bosanskohercegovački proizvod. Kao što je teško odrediti šta je zaista domaći proizvod, tako je i teško odrediti doprinos koji krajnji potrošač, kupac daje bosanskohercegovačkom društvu kupovinom domaćeg ili uvoznog proizvoda.

Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo i koristimo domaće izjavio je da najmanje pet puta više novca ostaje u državi kupovinom domaćih proizvoda u odnosu na strane. Kada kupujemo uvozne proizvode direktno pomažemo privredu i radnike zemalja iz kojih su proizvodi uvezeni. Korištenjem stranih proizvoda ne stvaramo nikakvu vrijednost, međutim, ukoliko proizvedemo i prodamo svoj proizvod bogatiji smo za iznos vrijednosti tog proizvoda.
Udruženje Kupujmo i koristimo domaće aktivno je već posljednjih 10 godina. Prepoznatljivo je po svom jedinstvenom znaku bh. kvalitete koji kompanije članice štampaju na ambalaži svojih proizvoda. U udruženju je okupljeno više od 80 kompanija članova.

U organizaciji udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“ 24. aprila 2015. godine je uz podršku 22 bosanskohercegovačke kompanije i brojnih medija, u hotelu Hollywood na Ilidži promovisana kampanja “Upalimo svjetlo u BiH“. Domaće kompanije ujedinila je želja da probude svijest građana o značaju kupovine domaćih proizvoda i usluga za razvoj bosanskohercegovačkog društva.

Kampanja udruženja Kupujmo i koristimo domaće jedna je u nizu akcija usmjerena na jačanje veze između bosanskohercegovačkih proizvođača i potrošača u zajedničkom pokušaju da pokušaju pokrenuti bosanskohercegovačku ekonomiju. Kampanja poziva potrošače da pruže priliku domaćim proizvodima i uslugama. Admir Kapo je izjavio da je ovo naš zajednički projekat, zajednička želja da uradimo nešto za naše društvo, te da se uvozom hrane koju možemo zamijeniti domaćim proizvodima ostvarujemo godišnji deficit od 2 milijarde KM. Kompanije koje su podržale kampanju su:Ovako, Violeta, Lutrija BiH, Amko komerc, Hoše komerc, Union banka, Penny Plus, Gadžo komerc, Menprom, Vispak, Madi, Danials-Koteks, Milkos, Sarajevska pivara, Privredna banka Sarajevo, Mlin Nezić, Voćar, KJKP Tržnice, EZ Busovača, Hotel Hollywood, Armersko blago i Metropolitan.

Većom kupovinom domaćih proizvoda osiguravamo profitabilnost domaćih kompanija, te samim tim i veće prikupljanje poreza na dobit koji utječe na stabilnost budžeta. Kupovina domaćih proizvoda nije isključivo stvar patriotizma, već mnogo ozbiljnije pitanje, jer od jačanja domaće proizvodnje u velikoj mjeri zavisi da li će plaće i penzije rasti, da li ćemo imati bolje zdravstvo, obrazovni sistem, saobraćajnu infrastrukturu, itd.

Problem nezaposlenosti je sasvim sigurno jedan od najizraženijih problema u našoj zemlji i može biti riješen isključivo otvaranjem novih radnih mjesta. Prema poslovnoj privlačnosti, BiH je u 2014. godini bila rangirana na 107. mjestu i najslabije je plasirana u regiji. To znači da teško da će strane investicije zaustaviti rast stope nezaposlenosti u našoj zemlji. S druge strane, imamo domaće poduzetnike koji su spremni prihvatiti sva ograničenja koja donosi poslovanje u BiH, te uložiti u povećanje domaće proizvodnje. Porast domaće proizvodnje bi donio nova radna mjesta, rezultirao bi novim zapošljavanjem i većim izdavanjem za zdravstvene i penzione fondove, te podrškom za ostale potrebe društva.

Ilustracije radi, kada kupujemo domaći proizvod u vrijednosti od 10 KM, od toga 8 KM ostaje u BiH, a kada kupujemo uvozni proizvod u istoj vrijednosti, u BiH ostaju samo 2 KM.
Kupovinom domaćih proizvoda građani naše zemlje dobijaju mnogo, dok kupovinom uvoznih proizvoda gube još više.