Bolesni od promjene vremena

Iako je meteoropatija poznata odavno, tek su moderna istraživanja potvrdila dubok utjecaj vremenskih prilika na naš organizam

Izraz meteoropatija, od grčkog meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest, patnja), odnosi se na tegobe neurovegetativnog karaktera koje se događaju pod određenim klimatskim okolnostima.

Najčešće okolnosti koje izazivaju te tegobe su promjene temperature, tlaka, vlage ili količine dnevnog svjetla. Osoba podložna meteoropatiji naziva se meteoropatom.

Meteoropat je iznadprosječno sklon promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe klimatske varijacije, a tegobe mu popuštaju istodobno s prestankom tih okolnosti. Uobičajeni simptomi meteoropatije uključuju razdražljivost, napetost, nesanicu, potištenost, malodušnost, tjelesnu slabost ili bolove.

Meteoropatske tegobe najčešće se javljaju za vjetrovitih ili olujnih epizoda, praćenih padom atmosferskog tlaka, kišom, vlagom i oblačnim vremenom.
Neke osobe osjetljive na promjene vremena mogu se osjećati umornije, ali ipak teže zaspu i slabije spavaju. Druge postaju tjeskobne i napete kad se vjetar pojača ili im opada raspoloženje kad je oblačno i kišovito.

/30-kusur-pravih-savjeta-za-zdravlje/

/kako-vrijeme-utjece-na-nase-srce/

/pravi-savjeti-za-proljece-kako-ojacati-imunitet-probuditi-organizam/

Trećima se pojačavaju bolovi u kritičnim dijelovima tijela, osobito zglobovima, ili ih pogađaju napadi migrene, astme ili alergije. Na vremenske prilike pojačano su osjetljivi i ljudi koji pate od osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, žučnih i bubrežnih kamenaca te oni kojima je amputiran ud.
Ako je posrijedi pogoršanje već postojećih tegoba pod utjecajem određenih klimatskih fenomena, govorimo o sekundarnoj meteoropatiji. Osobita pojava, koja nije općenito prihvaćena kao sekundarna meteoropatija, podrazumijeva pogoršanje simptoma želučanog vrijeda (ulkus, čir) na prijelazu zime u proljeće.

Obrnuto od uobičajenih slučajeva meteoropatije koji su povezani sa smanjenjem temperature ili pogoršanjem vremenskih prilika, ovdje se događa suprotno.

Autor: Ozren Podnar, prof.

Najbolji prognozeri

Jeste li meteoropat?

Test Gualtierotti-Tromp – Ovaj bezbolan i neinvazivan test omogućuje prepoznavanje meteoropata. Temelji se na mjerenju sustava tjelesne toplinske regulacije, a provodi u prostoriji u kojoj se održava postojana temperatura od približno 21 Celzijev stupanj. Najprije se izmjeri temperatura lijeve ruke, koja obično varira od 32 do 34 stupnja, nakon čega joj se temperatura snizi na samo 10 stupnjeva uz pomoć rashladnoga gela. Potom se mjeri vrijeme potrebno da se ruci vrati prvobitna, normalna temperatura.

Kod osoba bez naznaka meteoropatije, temperatura se vraća na normalu za oko šest minuta. Kodsubmeteoropata, to jest osoba pojačano osjetljivih na vremenske prilike, taj proces traje desetak minuta, a kod pravih meteoropata više od deset minuta.

Mnoge osobe koje boluju od migrene i bolesti zglobova, kao što je reumatoidni artritis, uspješnije prognoziraju nastup lošeg vremena nego iskusni meteorolozi. Neki osjećaju bol u vrijeme kad se približava oluja. Liječnici koji liječe takve pacijente potvrđuju njihova iskustva predviđanja vremenskih promjena nakon pojave bola. “Atmosferski čimbenik je vrlo važan okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili uoči pada tlaka zraka”, navodi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu.
Što se tiče bolova u zglobovima, u brojnim istraživanjima pojavio se jedan zajednički čimbenik: promjene u tlaku zraka. Iz tog podatka znanstvenici su izvukli zaključak da promjene tlaka zraka utječu na receptore u zglobovima zadužene za detekciju oscilacija tlaka.


Nedavno istraživanje potvrdilo je i da nalete snažnih glavobolja izazivaju promjene u temperaturi i tlaku zraka, a zagađenost zraka isključena je kao mogući uzrok. Istraživanje objavljeno u ožujku u časopisu Neurology obuhvatilo je 7054 osobe koje su u Bostonu liječene od migrene posljednjih sedam godina. Istraživači su provjerili kakvi su atmosferski uvjeti vladali jedan do tri dana prije nego što su pacijenti primljeni u bolnicu.

Utvrđeno je da viša temperatura povećava vjerojatnost od migrene za 7,5 posto za svakih pet dodatnih Celzijevih stupnjeva. Sniženje tlaka zraka dva do tri dana prije posjeta bolnici također je povećavalo rizik napada glavobolje.
Uočena je i podudarnost između određenih atmosferskih pokazatelja, konkretno većih varijacija u temperaturi, s nastupom moždanog udara. Istraživanja upućuju i na povezanost vremenskih obrazaca i ishemijskoga moždanog udara.

Izloženost naglim promjenama temperature povećava rizik od tog neurološkog poremećaja posredstvom infekcija ili utjecaja na viskozitet krvi. Analiza 303 slučaja ishemijskih moždanih udara provedena na Heidelberškom sveučilištu otkrila je da varijacije temperature od pet ili više Celzijevih stupnjeva, u bilo kojem smjeru, povećavaju rizik unutar 24 sata od temperaturne promjene.

Također je uočeno da promjene tlaka zraka kod određenog broja žena izazivaju trudove, no istraživanja su došla do različitih rezultata – u jednom istraživanju okidač je bio pad tlaka, a u drugom porast. Teoretski je lakše protumačiti utjecaj pada tlaka na trudove, jer se pod utjecajem nižeg tlaka utroba širi, a kod povećanog raste vjerojatnost od abnormalnog krvarenja maternice.

Smanjena sposobnost prilagodbe

Vremenske promjene izazivaju elektromagnetske impulse koji naš organizam potiču na reakciju i prilagodbu. Na taj način vremenske promjene, osobito nagle, organizam opterećuju prisiljavanjem na brzu prilagodbu.

Analiza tjelesnih aspekata meteoropatije pokazala je da je ta patologija u vezi s funkcioniranjem moždane žlijezde hipofize, preciznije s njezinim prednjim režnjem adenohipofizom, koji proizvodi ACTH ili adrenokortikotropni hormon (hormon stresa). Pod okolnostima pada temperature, adenohipofiza pojačava lučenje tog hormona, izazivajući kod meteoropata razdražljivost i napetost.

Istodobno dolazi do smanjene proizvodnje endorfina, supstancije koja također nastaje u mozgu, a koja posjeduje sposobnost ublažavanja boli, jačanja imuniteta i podizanja raspoloženja. Povećane vrijednosti ACTH-a i pad endorfina smanjuju osjećaj duševnog blagostanja.

Prema nekim ispitivanjima, broj osoba osjetljivih na vremenske prilike je u porastu. Stručnjaci tvrde da su sredovječne osobe, osobito žene, u većoj opasnosti od meteoropatije. No, zašto neki ljudi prolaze kroz tu prilagodbu bolnije od drugih?

Meteoropatija nije prirodno stanje, nego je uzrokovana modernim stilom života, konkretno našom željom za udobnosti. Provođenje previše vremena u zatvorenom i klimatiziranom prostoru smanjuje sposobnost nošenja s vremenskim promjenama i atmosferskim prilikama.

Istraživanja pokazuju da su tjelesno aktivne osobe, koje provode više vremena na otvorenom, otpornije i jedva osjećaju promjene atmosferskih uvjeta. S druge strane, stariji ljudi, oni koji su bili operirani ili koji rijetko izlaze iz kuće proživljavaju čak i manje oscilacije u vremenskim prilikama.

Srećom, meteoropatija se može ublažiti jačajući otpornost organizma na učinke vremena.

Koliko god bili zauzeti, pronađite vremena za izlazak.

Prošećite se i po kiši i snijegu, budite u kontaktu s cijelim rasponom temperatura i vlažnosti zraka.

Čest boravak u prirodi ponajbolja je metoda povećanja sposobnosti organizma da se nosi s vanjskim okolnostima.